- Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutrašnje, a preko zime iz vanjske jedinice?
- Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan čudan zvuk?
- Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutrašnja temperatura?
- Koja je razlika između klasičnog klima uređaja i invertera?
- Zašto se iz unutrašnje jedinice povremeno čuje pucketanje?
- Što je godišnji servis i zašto se naplaćuje?
- Zašto ponekad klima ima neugodan miris?
- Kako koristiti klima uređaj?
- Zašto monosistemi, a ne duali, triali i ostali multisplit sistemi?
- Koje su prednosti i mane klima uređaja?
- Šta je to toplotna pumpa?
1. Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutrašnje, a preko zime iz vanjske jedinice?
Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutrašnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka, a zimi, kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do dvije litre po satu.
2. Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan čudan zvuk?
To je trenutak kada klima ide u odleđivanje – tzv. defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su vanjske temperature niske i koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3-4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima i kvaliteti klima uređaja.
3. Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutrašnja temperatura?
Klima nije električna grijalica, već toplotna pumpa (pogledati na stranici Šta je to klima ). Niske temperature uzrokuju nizak pritisak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17 C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno.
4. Koja je razlika između klasičnog klima uređaja i invertera?
Inverter je klima uređaj (pogledati Prednosti inverter klima uređaja) koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mijenja okretaje, a time i pritiske na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne, kod invertera imamo nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesili, tako smanjuje pritiske, odnosno snagu grijanja. Time se je dobio 30-tak % ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uslovima.
5. Zašto se iz unutrašnje jedinice povremeno čuje pucketanje?
To je dilatacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutrašnja nastavi recirkulirati zrak. Mijenjanjem temperature kućišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike, pa se to čuje kao neko pucketanje.
6. Šta je godišnji servis?
Da bi se vijek trajanja Vašeg klima uređaja produžio, potrebno je bar jednom godišnje izvršiti detaljan servis. Potrebno je bazom isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati kondenzator vanjske jedinice (pogledati Servis i čisćenje klima uređaja), prekontrolirati pritisak plina i temperaturu ispuha. Kao ni kod auta, takvi servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, nego se naknadno naplaćuju. Ovakvi servisi se obavljaju obično jednom godišnje, ali i češće u zavisnosti u kakvim uslovima uređaj radi.
7. Zašto ponekad klima ima neugodan miris?
Razlog je u bakterijama koje su se preko ljeta nakupile na isparivaču. U takvom slučaju potrebno je napraviti servis (pogledati Servis i čisćenje klima uređaja) kod kojeg će se isparivač dezinficirati.
8. Kako koristiti klima uređaj?
Kod gotovo svih novih modela, upravljanje je preko daljinskog upravljača. Njime se mijenja osnovna funkcija (hlađenje, grijanje, odvlaživanje, ventilacija), brzina ventilatora i smjer puhanja, zadana temperatura, a većina ima i razne timere, za uključivanje ili isključivanje u zadano vrijeme. Daljinskim upravljačem se ništa ne može pokvariti. Klima je napravljena tako da sve radi sa malim kašnjenjem, pa se daljinskog ne trebate plašiti.
Jedino što je korisniku bitno, to je redovno čišćenje filtera za prašinu. Ako se te filtere ne čisti redovno, može doći do jako visokog pritiska na grijanju, koji može uzrokovati uništenje kompresora, ili, kod hlađenja, do zaleđivanja isparivača, čije će otapanje izazvati preljevanje vode preko ruba unutašnje jedinice.
Često ljudi pitaju koliko se stepeni uzima za dozvoljenu razliku temperature vani ili u prostoru. Formula za to ne postoji. Ako se u prostoru zadržavate duže, ta razlika može biti veća, a ako često izlazite, manja. Ovisi i o tome koliko je neko osjetljiv, ali jedno univerzalno, makar ne previše precizno pravilo postoji. Temperatura na hlađenju u prostoriji, smije biti toliko niska da, kada ulazite u prostoriju ne osjetite trnce (žmarce). Ako vas na ulazu protrese hladnoća, dignite temperaturu za koji stupanj (pogledati uputstvo za rad klima uređaj).
9. Zašto monosistemi, a ne duali, triali i ostali multisplit sistemi?
Često ljude zanima mogućnost ugradnje dvije, ili više unutrašnjih jedinica, na jednu vanjsku. Dual se sastoji od dvije unutrašnje i jedne vanjske jedinice (pogledati na stranici Šta je to klima). Gotovo kod svih proizvođača cijenom se malo ili ništa ne razlikuje od dvije pojedinačne jedinice iste snage, jer to uglavnom i jest. Mi u stvari imamo dvije vanjske jedinice u jednom kućištu. Najbolji primjer za to je Panasonic, kojeg se i doslovno može razdvojiti na dva dijela. Znači, cijenom ne dobivamo ništa, a pojedinačne klime možemo kupiti jednu po jednu. Vanjske jedinice su teške i često problematične za montažu. Kod pojedinačnih sistema, vanjske jedinice ćemo postaviti tako da nam budu blizu unutrašnje, dok ćemo kod duala najčešće instalaciju druge jedinice razvlačiti preko pola kuće, što neće biti baš neko estetsko rješenje, a i poskupljuje montažu. Ako se kod duala dogodi neki kvar na zajedničkom dijelu sistema, istovremeno ste ostali bez oba uređaja. Ako se selite u neki drugi prostor, puno će se lakše naći mjesto za dvije male jedinice. Ako iz bilo kojeg razloga morate prodati uređaj, za dual ćete trebati jako puno strpljenja. Mislim da je to dovoljno argumenata da se odlučite na kupnju pojedinačnih sistema, osim baš u slučajevima gdje nema mjesta za dvije vanjske jedinice, što je jako rijetko.
10. Prednosti i mane klima uređaja
Mane:
Ako bi htjeli dobro ”pokriti” cjeli stan, u većini bi nam slučajeva trebalo nekoliko klima uređaja, ili barem multi-split sistem, što se u stvari svodi na isto.
Izmjena topline je dinamička, što znači da se zrak u prostoru neprestano kreće, pa daje dojam da je nešto hladnije nego što stvarno jest.
11. Što je to toplotna pumpa?
Toplotna pumpa je naziv za uređaj kojim se koristi svojstvo plina da grije kod povećanja pritiska. Ako vam netko kaže da vaš klima uređaj troši 1 kw energije, a daje 3 kw, vjerovatno ćete pomisliti da to nije moguće. Ali moguće je ako taj isti uređaj za medij grijanja ne koristi električne grijače nago plin. On praktički “krade” dio vanjske temperature, tako da je dodatno spušta za nekoliko stupnjeva. Na taj način nadoknađuje tu razliku između predane i utrošene električne energije. Taj omjer se obično za split-sustave kreće oko 1 : 3, za vanjsku temperaturu veću od +5 C. Problem se javlja kada je vanjska temperatura niska, a vlaga visoka, jer tada dolazi do stvaranja leda na vanjskoj jedinici, što smanjuje taj prijenos topline, pa time dodatno smanjuje kapacitet uređaja. Tome je doduše doskočeno sustavom za odleđivanje (defrost) ali kod jeftinijih klima ni on puno ne pomaže već klima jednostavno zbog stalnog uključivanja defrosta prestaje sa radom.